Zašto su zgrade u Turskoj padale kao kule od karata

Raste bes među stanovnicima Turske zbog loše primene građevinskih propisa, koja je doprinela urušavanju mnogih zgrada u nedavnim zemljotresima.

 

BBC je proverio nekoliko primera urušenih stambenih zgrada u zemljotresu koji je pogodio državu u ponedeljak.

 

Jedna zgrada u Malatji izgrađena je prošle godine, a na društvenim mrežama kruži reklama građevinske firme u kojoj se navodi da je završena „u skladu sa poslednjim propisima u vezi sa zemljotresom”.

 

Dodaje se da su sav korišćen materijal i izrada „prvoklasnog kvaliteta.”

Propust u sprovođenju propisa

Građevinski propisi su znatno pooštreni posle prethodnih katastrofa, od kojih se se poslednja desila 2018.

 

Rigorozniji bezbednosni standardi uvedeni su posle zemljotresa oko Izmita, grada na severozapadu države 1999. godine, kada je poginulo više od 17.000 ljudi.

 

Najnovija pravila propisuju da se prilikom izgradnje u regionima podložnim zemljotresima koristi kvalitetan beton ojačan čeličnim šipkama.

 

Stubovi i grede moraju pravilno da se raspoređuju kako bi se efikasno apsorbovao uticaj zemljotresa.

 

Ovi zakoni se, međutim, slabo sprovode.

 

„Problem je delimično u tome što se postojeće zgrade slabo naknadno opremaju i ojačavaju, a i malo se primenjuju građevinski standardi prilikom izgradnje novih zgrada”, kaže profesor Aleksander.

Porez na zemljotres

BBC turski servis prenosi da raste gnev raste i zbog „poreza na zemljotres” koji je turska vlada odredila pre više od dve decenije posle snažnog zemljotresa 1999. godine.

 

Pitanja o ovom porezu postavljaju se svaki put kada se desi zemljotres u Turskoj, ali vlada nikada nije javno objasnila kako se novac troši.

 

„Gde je nestao sav taj naš novac od poreza koji uzimaju od 1999. godine?”, rekao je 61-godišnji Čelal Deniz za AFP.

 

Zašto se zakoni slabo sprovode?

 

Vlada je obezbedila periodične „građevinske amnestije” – zakonska izuzeća za plaćanje naknade za one objekte izgrađene bez potrebnih bezbednosnih sertifikata.

Izuzeća su usvojena 1960-ih, a poslednji put dopunjena 2018. godine.

 

Kritičari su dugo upozoravali da takve amnestije mogu da budu rizične i da izazovu katastrofu u slučaju velikog zemljotresa.

 

Oko 75.000 zgrada u regionu pogođenom zemljotresom na jugu Turske imalo je građevinska izuzeća, navodi Pelin Pinar Giritlioglu, šef turske građevinske i arhitektonske komore inženjera za gradska planiranja.

 

Samo nekoliko dana pre razornog zemljotresa, turski mediji pisali su o novom nacrtu zakona o kom je trebalo da se raspravlja u parlamentu, a kojim su predviđena nova izuzeća za nedavne izgrađene objekte.

Geolog Čelal Sengor da je usvajanje takvih građevinskih amnestija u zemlji podložnoj zemljotresima „zločin”.

 

U istom izveštaju se navodi i da je Ministarstvo životne sredine i urbanizacije u 2018. saopštilo je da je više od 50 odsto zgrada u Turskoj, što je skoro 13 miliona zgrada, izgrađeno kršenjem propisa.

 

Kontaktirali smo Ministarstvo i pitali ih za komentar o građevinskim standardima u državi posle najnovijih zemljotresa.

 

„Nijedna zgrada koju je izgradila naša administracija se nije srušila.

 

„Studije o proceni štete se brzo nastavljaju na terenu”, glasio je njihov odgovor.