Opsežna studija na životinjama iz 2021. godine otkrila je nešto zanimljivo o zijevanju: kralješnjaci s većim mozgom i više neurona imaju tendenciju dugotrajnijeg zijevanja. Istraživači su prikupili podatke o 1.291 zasebnom zijevanju životinja iz zoološkog vrt ai online videa, pokrivajući ukupno 55 vrsta sisavaca i 46 vrsta ptica.
Pronašli su “jake pozitivne korelacije” između vremena koliko dugo životinja zijeva i veličine njezina mozga. “Otišli smo u nekoliko zooloških vrtova s kamerom i čekali pokraj nastambi za životinje da životinje zijevaju”, rekao je etolog Jorg Massen sa Sveučilišta Utrecht u Nizozemskoj. “Bilo je to prilično dugo putovanje.” Studija bi mogla popuniti neke od praznina u našem znanju o zijevanju – uključujući zašto se to uopće događa i zašto se životinje poput žirafa uopće ne moraju zamarati zijevanjem, prenosi Science Alert.
Iako je obrazac zijevanja fiksan, njegovo trajanje je evoluiralo zajedno s veličinom mozga i brojem neurona”, napisali su istraživači u svom radu. “Štoviše, čini se da je ova funkcija očuvana kod različitih životinja, tako da se njezino evolucijsko podrijetlo može pratiti barem do zajedničkog pretka ptica i sisavaca, a potencijalno i dalje.”
Služi za hlađenje mozga?
Analiza je postavljena kako bi se testirala hipoteza koju je 2007. godine iznio jedan od istraživača koji je radio na ovoj studiji: da je zijevanje bitan način hlađenja mozga. Iz toga, dakle, slijedi da veći mozgovi trebaju dulje zijevanje kako bi se pravilno ohladili. Čini se da je to potkrijepljeno ovim podacima, koji također pokazuju da sisavci zijevaju dulje od ptica.
Ptice imaju višu unutarnju temperaturu od sisavaca, što znači veću temperaturnu razliku u odnosu na okolni zrak, što znači da je kraće zijevanje dovoljno da uvuče malo hladnijeg zraka. Do sličnih zaključaka došlo se u studiji iz 2016. godine, koja je uključivala ljude, iako je u tom slučaju izmjereno samo 205 zijevala i 24 vrste. Utvrđeno je da najkraće zijevanje (0,8 sekundi) dolazi od miševa, a najduže (6,5 sekundi) od ljudi.
“Istovremenim udisanjem hladnog zraka i istezanjem mišića oko usne šupljine, zijevanje povećava dotok hladnije krvi u mozak, te tako ima termoregulacijsku funkciju”, objasnio je etolog Andrew Gallup sa Državnog sveučilišta u New Yorku. Istraživači ne povezuju inteligenciju, samo veličinu mozga i broj neurona koji se nalaze u njemu; niti se spominje učestalost zijevanja. Na primjer, mi ljudi imamo tendenciju zijevati između 5-10 puta dnevno.
Zarazno je
Također, zijevanje je zarazno, kao što ste mogli primijetiti. Jedna hipoteza tvrdi da zijevanje ima društvenu funkciju, dovodi grupu u isto stanje uma i možda pomaže u sinkronizaciji obrazaca spavanja. “Dobijanje videosnimaka toliko mnogo životinja koje zijevaju zahtijeva prilično strpljenja, a naknadno kodiranje svih tih zijevanja učinilo me imunom na zaraznost zijevanja”, primijetila je biologinja Margarita Hartlieb sa Sveučilišta u Beču. Iako je potrebno još istraživanja kako bi se otkrili razlozi zašto uopće zijevamo, autori studije zaključuju da “ovi nalazi pružaju dodatnu potporu različitim predviđanjima izvedenim iz hipoteze o hlađenju mozga”.