Bljesak, koji se može pratiti do udaljenosti od 8 milijardi svjetlosnih godina, više je nego 10 puta svjetliji od bilo koje poznate supernove i do sada traje više od tri godine.
Ono što je započelo kao neupadljivo treptanje na noćnom nebu, ispala je najveća kozmička eksplozija kojoj smo ikada svjedočili. Naime, detaljnija promatranja otkrila su da su astronomi snimili eksploziju za koju se smatra da ju je pokrenuo divovski oblak plina kojeg je progutala supermasivna crna rupa.
Bljesak, koji se može pratiti do udaljenosti od 8 milijardi svjetlosnih godina, više je nego 10 puta svjetliji od bilo koje poznate supernove i do sada traje više od tri godine, što ga čini najenergičnijom eksplozijom ikada zabilježenom, piše The Guardian.
Prošlo je nezapaženo godinu dana jer je postupno postajalo svjetlije- rekao je dr. Philip Wiseman, astronom sa Sveučilišta Southampton koji je vodio promatranja.
– Procijenili smo da je to vatrena kugla 100 puta veća od Sunčevog sustava sa svjetlinom od oko 2 bilijuna puta većom od sunčeve- rekao je Wiseman.
– U tri godine ovaj je događaj oslobodio oko 100 puta više energije nego što će sunce u svom vijeku od 10 milijardi godina.
Znanstvenici vjeruju da je eksplozija, poznata kao AT2021lwx, rezultat golemog oblaka plina, vjerojatno tisućama puta većeg od našeg Sunca, koji je uronio u supermasivnu crnu rupu.
Međutim, AT2021lwx nije najsjajniji fenomen kojem smo ikada svjedočili. Svjetlija eksplozija gama zraka, poznata kao GRB 221009A, primijećena je prošle godine, ali taj je događaj trajao samo nekoliko minuta.
Ovu je eksploziju je prvi put otkrio, 2020. godine, Zwicky Transient Facility u Kaliforniji, koji istražuje noćno nebo u potrazi za iznenadnim povećanjem svjetline koje bi moglo signalizirati kozmičke događaje kao što su supernove ili prolazeći asteroidi i kometi.
Kada sam našem timu rekao brojke, svi su bili tako šokirani- rekao je Wiseman.
– Kad smo shvatili koliko je to iznimno svijetlo, morali smo smisliti način da to objasnimo.
Bilo je izvan prihvatljivog raspona za supernovu pa su se astronomi okrenuli drugom uobičajenom scenariju koji uzrokuje bljeskove na noćnom nebu, takozvanom događaju plimnog poremećaja. Ti događaji obično uključuju zvijezdu koja je zalutala preblizu crnoj rupi i bila usitnjena, pri čemu je dio progutan, a ostatak se razvukao u vrtložni disk.
Simulacije su sugerirale da bi za AT2021lwx bila potrebna zvijezda do 15 puta veće mase od Sunca.
– Susret s tako velikom zvijezdom vrlo je rijedak, pa mislimo da je mnogo veći oblak plina vjerojatniji- rekao je Wiseman.
Nalazi su objavljeni u Monthly Notices of the Royal Astronomical Society.