Prema novom istraživanju Kineske akademije znanosti (CAS), rover Zhurong promatrao je dine bogate solju u regiji Utopia Planitia, koje su pokazivale pukotine i kore, što ukazuje na moguću prisutnost vode još prije nekoliko stotina tisuća godina. Istraživački tim zajedno su vodili Xiaoguang Qin i Xu Wang iz Ključnog laboratorija za kenozoičku geologiju i okoliš na Institutu za geologiju i geofiziku; i Xin Ren i Jianjun Liu iz Ključnog laboratorija za istraživanje Mjeseca i dubokog svemira, prenosi Science Alert.
Pridružili su im se mnogi dodatni istraživači iz ovih institucija, Koledža za Zemlju i planetarne znanosti i Instituta za fiziku atmosfere. Njihova otkrića opisana su u radu koji se pojavio u časopisu Science Advances 28. travnja.
Kako opisuju, rover Zhurong promatrao je zanimljive značajke na površinama Barchan dina u Utopia Planitia, masivnoj ravnici i najvećem udarnom bazenu u Sunčevom sustavu. Ove dine su karakteristična značajka sjeverne hemisfere Marsa i slične su dinama koje se pojavljuju u pustinjama diljem Zemlje. Oni su rezultat jakih vjetrova koji talože pijesak u obliku polumjeseca, sa zakrivljenom stranom okrenutom u smjeru vjetra. Promatrajući dio dina u južnom dijelu Utopia Planitia, Zhurong je primijetio kore, pukotine, agregate i svijetle poligonalne grebene.
Moguć pronalazak vode
Tim je zaključio da su te značajke nastale od malih džepova vode od mraza ili snijega pomiješanog s mineralnim solima. Nakon što je voda sublimirala u Marsovoj atmosferi, zaostale su mrlje tvrde kore i rastresitog materijala, zajedno s udubljenjima i grebenima. Kao i druge značajke koje su se formirale u prisutnosti vode, ove je zatim sačuvala Marsova izuzetno hladna i suha atmosfera. Ali za razliku od drugih obilježja koja su stara stotinama eona ili milijardi godina, tim procjenjuje da su ta obilježja nastala prije između 1,4 milijuna i 400 000 godina (možda čak i nedavno). Kako objašnjavaju u svom radu, tim je uspio isključiti mogućnost da su odgovorni smrznuti ugljični dioksid (“suhi led”) i vjetar.
Tijekom razdoblja o kojem je riječ, Marsovsko okruženje bilo je otprilike kao danas tj. izuzetno hladno i suho. Stoga ova otkrića pokazuju da je na Marsu nedavno postojao hidrološki ciklus, daleko noviji nego što se prije mislilo.
Tim je također proveo računalne simulacije i kombinirao ih s opažanjima drugih robotskih misija. To je pokazalo da bi uvjeti mogli biti prikladni u drugim regijama na Marsu za stvaranje mraza i leda tijekom određenog doba godine, što dovodi do sličnih značajki drugdje.
Ovo otkriće ukazuje da bi danas na Marsu moglo biti povremenih mrlja tekuće vode u drugim regijama, iako bi količina bila vrlo mala.
Ovo otkriće također bi moglo ukazivati na postojanje malih mrlja plodnog tla gdje bi život mikroba mogao postojati i danas. Naravno, potrebna su dodatna istraživanja prije nego što se išta od ovoga može s pouzdanjem reći.