Istraživanje: Smanjenje ljudskog mozga je povezano s globalnim zagrijavanjem

ZNANSTVENICI su u novome istraživanju, koje je analiziralo klimatske podatke i ljudske ostatke u razdoblju od 50.000 godina, otkrili poveznicu između prijašnjih klimatskih promjena i smanjenja veličine ljudskog mozga.

 

“S obzirom na nedavne trendove globalnog zagrijavanja, od velike je važnosti istražiti i razumjeti utjecaj klimatskih promjena na veličinu ljudskog mozga i na ljudsko ponašanje”, piše u studiji kognitivni znanstvenik Jeff Morgan Stibel iz Prirodoslovnog muzeja u Kaliforniji.

 

Stručnjaci su tijekom istraživanja promatrali kako se veličina mozga 298 primjeraka promijenila tijekom posljednjih 50.000 godina i u kakvoj su relaciji te promjene s podacima o globalnoj temperaturi, vlažnosti i količini padalina. Primijetili su da se prilikom porasta globalne temperature znatno smanjila prosječna veličina mozga.

 

Rast temperatura u holocenu i smanjenje ljudskog mozga

Stibel i njegovi kolege analizirali su podatke o veličini lubanje iz deset odvojenih istraživanja, što se odnosilo na ukupno 373 mjerenja iz 298 ljudskih kostiju u rasponu od 50.000 godina. U procjene je uključio veličine tijela koje su prilagođene zemljopisnoj regiji i spolu kako bi procijenio veličinu mozga, piše Science Alert.

Ostaci su razvrstani u četiri skupine na temelju razdoblja u kojem su ljudi živjeli: ostaci stari 100 godina, 5000 godina, 10.000 godina i 15.000 godina. Zatim je usporedio veličinu mozgova s četiri klimatska istraživanja, uključujući temperaturne podatke iz Europskog projekta za iskopavanje leda na Antarktici (EPICA), ledene jezgre C.

 

Naime, prilikom analize ledene jezgre C stručnjaci su dobili točna mjerenja površinske temperature unazad više od 800.000 godina. U posljednjih 50.000 godina dogodio se posljednji glacijalni maksimum, koji je uzrokovao da prosječne temperature budu niže sve do kraja kasnog pleistocena. Zatim su u holocenu prosječne temperature porasle, što nas je dovelo do današnjih dana.

 

Analiza je pokazala opći obrazac promjene veličine mozga kod ljudi, koji je korelirao s klimatskim promjenama, odnosno s porastom ili smanjenjem temperatura. Uočeno je da se ljudima za vrijeme zagrijavanja tijekom holocena prosječna veličina mozga smanjila za više od 10.7 posto.

 

“Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod današnjih ljudi moglo bi značajno utjecati na našu fiziologiju”

“Izgleda da se promjene veličine mozga događaju tisućama godina nakon klimatskih promjena”, objašnjava Stibel. Ovaj evolucijski obrazac dogodio se u relativno kratkom razdoblju, u rasponu od 5000 do 17.000 godina, a trendovi sugeriraju da bi trenutno globalno zagrijavanje moglo imati štetne učinke na ljudske kognitivne sposobnosti.

 

“Čak i neznatno smanjenje veličine mozga kod današnjih ljudi moglo bi značajno utjecati na našu fiziologiju, i to na načine koji su nam sada neshvatljivi”, piše Stibel u istraživanju. Analiza je pokazala da su vlaga i količina oborina također utjecali na veličinu mozga. Iako je temperatura značajniji čimbenik, otkrivena je slaba korelacija između sušnih razdoblja i malo većeg volumena mozga.

 

Još uvijek postoje pitanja o tome što točno uzrokuje varijacije u veličini ljudskog mozga. Rezultati pokazuju da su klimatske promjene povezane s razlikama u njegovoj veličini, ali izgleda da klima ne objašnjava sve evolucijske varijacije.

Prema Stibelu, promjenama u veličini mozga mogli bi pridonijeti i čimbenici ekosustava poput razine grabežljivosti, neizravni klimatski učinci poput vegetacije i neto primarne proizvodnje ili neklimatski faktori poput kulture i tehnologije. “Rezultati sugeriraju da klimatske promjene predviđaju veličinu ljudskog mozga, a određene evolucijske promjene u mozgu mogu biti odgovor na okolišni stres”, zaključuje Stibel.

 

Istraživanje naziva Climate Change Influences Brain Size in Humans objavljeno je u časopisu Brain, Behavior and Evolution.