DANIJELINA (38) PRIČA SLAMA SRCA: Ostavila sam decu da bih negovala starce u Austriji!

Roditelji su mi na socijalnoj pomoći, svekar i svekrva bolesni, a muž je u vojnoj penziji od 300 evra mesečno. Svaki mesec se pozdravim sa svoje četvoro dece i dve-tri nedelje 24 sata dnevno negujem stare i bolesne u Austriji, priča Danijela Stjepanović (38) iz Vinkovaca.

Negovateljice su tražene u Austriji, pa se u poslednje dve godine sve više žena odlučuje da putuje svaki mesec i radi u inostranstvu kako bi mogli da prežive u Hrvatskoj. Službenih podataka nema, ali Danijela koja se angažovala u borbi za prava njegovateljica kaže da je samo u Austriji 30.000 žena iz Hrvatske koje tako zarađuju za hleb.

 

Danijela je u Slavoniji radila kao najamna radnica u poljoprivredi, potom za minimalac u staračkom domu. Od toga su jedva preživljavali. S negovanjem može zaraditi, a sav novac ona i njene koleginice troše u Hrvatskoj.

 

Danijela je samo jedna žena od brojne hrvatske ekonomske emigracije koja puni Irsku, Nemačku, Austriju i ostale razvijene zemlje. Oni u Hrvatsku šalju novac ili ih poput njegovateljica troše i tako značajno pomažu hrvatskoj ekonomiji.

Prema podacima Hrvatske narodne banke, prošle godine se od radnika koji rade u inostranstvu slilo 2,1 milijardi evra ili oko 15,75 milijardi kuna. Procena nije konačna jer se čekaju tačni podaci za poslednja tri meseca.

Taj iznos je ekvivalent brojci kao da je u Hrvatskoj zaposleno dodatnih 218.000 ljudi s prosečnom platom od 6.000 kuna. Naravno, oni ne plaćaju doprinose u Hrvatskoj, a deo njih ni porez, ali novcem zarađenim u instranstvu podižu standard svojih porodica. Njihov novac potrošen u Hrvatskoj diže i BDP. Ipak, njegovateljice su suočene s neverovatnim problemom neujednačenog rada Poreske uprave koja ih u nekim gradovima tera da plaćaju dvostruki porez.

 

Stotine njih raspravljaju o tom problemu u zatvorenim grupama na društvenim mrežama, ali samo retke žele da govore pod imenom jer se boje. Objašnjavaju da svaka negovateljica u Austriji mora da osnuje obrt, a angažovane su uglavnom preko agencija. Austrijska poreska uprava im priznaje sve troškove koje imaju poput putovanja, davanja za penziju i zdravstveno, hrane…

 

Tek na ostatak, na neto platu, obračunaju im porez. No, objašnjava Danijela, onda njene koleginice u Hrvatskoj nekad traže da plate razliku poreza bez da su im priznali troškove. Dakle, na celu bruto zaradu bez ikakvih priznatih rashoda.

“Samo u Čakovcu i Vinkovcima nemamo tih problema jer nam službenici Poreske oporezuju neto platu” kaže Danijela.

 

U grupi na Fejsbuku niz njegovateljica se žali na taj problem u ostatku Hrvatske. Ljute su jer neguju nemoćne s dva sata pauze, nemaju sindikat, znaju biti i prevarene, plaćaju agencijama proviziju, a ovde ih dodatno oporezuju.

 

Negovateljica Lidija Grgić (52) iz Cerne se susrela s istim problemom u Poreskoj upravi u Županji. Kaže da je njena sreća što se dobro raspitala pre dolaska u Poresku.

 

“Tražili su mi liste bruto plate kako bi na osnovu toga obračunali porez. Tek nakon dugog natezanja sa službenicima i objašnjavanja da nas oporezuje Austrija koja šalje podatke do kraja aprila, službenica je tražila dodatna tumačenja. Na kraju su mi potvrdili da sam u pravu, ali znam nekoliko koleginica koje su bile pre mene u istoj ispostavi i njima će naplatiti porez na bruto platu. Ministarstvo financija nije edukovalo sve svoje radnike za naše slučajeve”, kaže gospođa Grgić.