‘Sve će se promijeniti do 2030. Temperatura rapidno raste, polovica čovječanstva već je ugožena‘

Stopa porasta temperature u posljednjih pola stoljeća najveća je u 2000 godina.

Čovječanstvo je na tankom ledu, a taj se led brzo topi, rekao je putem video poruke glavni tajnik UN-a Antonio Guterres na konferenciji za novinare Međuvladina panela za klimatske promjene (IPCC) u švicarskom gradu Interlakenu gdje je upravo predstavljen tzv. Synthesis Report IPCC-a.

 

“Postoji više, izvedivih i učinkovitih opcija za smanjenje emisije stakleničkih plinova i prilagoditi se klimatskim promjenama koje je uzrokovao čovjek, a oni su dostupni sada”, poručili su znanstvenici u najnovijem izvješću koje je Gutteres nazvao “vodičem za preživljavanje čovječanstva”.

 

– Kao što je navedeno u današnjem izvješću Međuvladinog panela za klimatske promjene, ljudi su odgovorni za gotovo cjelokupno globalno zagrijavanje u posljednjih 200 godina. Stopa porasta temperature u posljednjih pola stoljeća najveća je u 2000 godina. Koncentracije ugljičnog dioksida najveće su u najmanje dva milijuna godina. Klimatska tempirana bomba otkucava – naglasio je Antonio Gutteres.

 

Neviđeni razmjer izazova

Podsjetimo, Pariški klimatski sporazum iz 2015. godine predviđa poduzimanje svih raspoloživih mjera kojima bi se zagrijavanje trebalo zadržati ispod dva Celzijeva stupnja do kraja ovog stoljeća, s time da treba težiti da porast ne bude veći od 1,5 stupnjeva (u odnosu na predindustrijsko razdoblje), što bi omogućilo opstanak malih pacifičkih otočnih država. No, u listopadu 2018. godine, IPCC je istaknuo neviđeni razmjer izazova potrebnih za održavanje zagrijavanja za 1,5 stupnjeva. Pet godina kasnije taj je izazov postao još veći zbog stalnog porasta emisija stakleničkih plinova. Tempo i opseg dosad učinjenog te trenutni planovi, nedostatni za borbu protiv klimatskih promjena. Znanstvenici upozoravaju kako smo se već zagrijali za 1,1 Celzijevih stupnjeva te ćemo prag od 1,5 stupnjeva dostići već 2030-ih. Ako želimo zadržati zagrijavanje na 1,5 stupnjeva, emisije bi se trebale smanjiti za 50 posto do 2030. godine. Znanstvenici su tijekom tjedan dana okupljanja u Interlakenu posebnu pozornost usmjerili na borbu za klimatsku pravdu: ona je ključna jer su oni koji su najmanje pridonijeli klimatskim promjenama nerazmjerno pogođeni.