Jedna od najpoznatijih teorija o vodi mogla bi biti zabluda? Evo koliko zaista treba piti vode dnevno

Znanstvenici su sada surađivali diljem svijeta kako bi izmjerili točan promet vode koristeći tehniku ​​stabilnog izotopa.

Jedno od posljednjih istraživanja pokazalo je da bi preporučenih osam čaša vode dnevno moglo biti previše. Znanstvenici sa Sveučilišta u Aberdeenu otkrili su da je preporučeni unos od dvije litre vode dnevno često veći nego što je ljudima potrebno, piše BBC.

 

S obzirom na to da otprilike polovica dnevnog unosa vode dolazi iz hrane, znanstvenici procjenjuju da ljudima treba samo oko 1,5 do 1,8 litara dnevno. Prethodno istraživanje potreba za vodom koristilo je ankete primijenjene na malim uzorcima ljudi.

Veliko istraživanje

 

Profesor John Speakman sa Sveučilišta u Aberdeenu rekao je za Good Morning Scotland radija BBC: “Prvotna procjena od dvije litre dnevno je pogrešna. Voda koju trebamo piti je razlika između ukupne vode koju trebamo unijeti i količine koju dobivamo hranom. Način na koji su procijenili količinu iz hrane bio je pitajući ljude koliko jedu. Budući da ljudi premalo prijavljuju koliko jedu, postoji pogrešna procjena i tako precjenjujete količinu vode koja je potrebna.”

 

Ali znanstvenici su sada surađivali diljem svijeta kako bi izmjerili točan promet vode koristeći tehniku ​​stabilnog izotopa. Anketirali su 5604 osobe iz 23 različite zemlje u dobi između osam dana i 96 godina. Istraživanje je uključivalo ljude koji su popili čašu vode u kojoj su neke od molekula vodika zamijenjene stabilnim izotopom elementa koji se zove deuterij.

Zanimljiv ishod

 

Deuterij se prirodno nalazi u ljudskom tijelu i potpuno je bezopasan. Brzina eliminacije viška deuterija pokazuje koliko se brzo voda u tijelu mijenja. Ljudi s većim prometom vode obično trebaju piti više vode.

 

Istraživanje je pokazalo da to uključuje one koji žive u vrućim i vlažnim okruženjima i na velikim nadmorskim visinama, kao i sportaše te trudnice i dojilje. Potrošnja energije je najveći faktor u prometu vode. Najveće vrijednosti zabilježene su kod muškaraca u dobi od 20 do 35 godina, koji su u prosjeku preturili 4,2 litre dnevno.

 

To se smanjivalo s godinama, u prosjeku 2,5 litre dnevno za muškarce u 90-ima.

 

Žene u dobi od 20 do 40 godina imale su prosječan promet od 3,3 litre, koji je također pao na 2,5 litre do dobi od 90 godina.

Voda iz hrane

 

No promet vode nije baš jednak potrebama za pitkom vodom, rekao je prof. Speakman. Rekao je: “Čak i ako muškarac u svojim 20-ima ima dnevni promet od 4,2 litre vode, on ne treba piti 4,2 litre vode svaki dan. Oko 15% ove vrijednosti odražava izmjenu površinske vode i vodu proizvedenu metabolizmom. Stvarno potreban unos vode je oko 3,6 litara dnevno. Budući da većina namirnica također sadrži vodu, znatnu količinu vode dobivamo samim unosom hrane”.

 

“Ova studija pokazuje da je uobičajena sugestija da bismo svi trebali piti osam čaša vode vjerojatno previsoka za većinu ljudi u većini situacija i ‘jednaka politika za sve’ za unos vode nije podržana ovim podacima”, naglasio je.

 

Još veći problem

 

Rekao je da istraživanje predstavlja veliki korak naprijed u predviđanju budućih potreba za vodom. Ali pijenje previše vode može imati negativne strane.

“Čista voda za piće nije besplatna”, rekao je profesor Speakman.

 

“Ako ljudi u prosjeku popiju pola litre više nego što im je potrebno i to pomnožite s 40 milijuna odraslih u Ujedinjenom Kraljevstvu, to znači da bespotrebno pijemo i piškimo 20 milijuna litara vode koju moramo opskrbiti.

 

“To ima cijenu”, zaključio je.