Nevjerojatno je što su pronašli: Znanstvenici otkrili opasne otporne bakterije koje se šire oblacima po cijelom svijetu

Analiza izvučene magle otkrila je da sadrži između 330 i više od 30.000 bakterija po mililitru vode u oblaku.

Za tim kanadskih i francuskih istraživača, tamni oblaci na horizontu potencijalno su zloslutni ne zato što signaliziraju približavanje oluje – već zato što je u nedavnoj studiji otkriveno da prenose bakterije otporne na lijekove na velike udaljenosti. “Te bakterije obično žive na površini vegetacije poput lišća ili u tlu”, rekao je glavni autor Florent Rossi u telefonskom intervjuu u petak.

 

“Otkrili smo da ih vjetar nosi u atmosferu i da mogu putovati na velike udaljenosti – oko svijeta – na velikim visinama u oblacima”, rekao je za AFP. Otkriće je objavljeno u prošlomjesečnom izdanju časopisa Science of The Total Environment. Istraživači sa Sveučilišta Laval u Quebeci i Sveučilišta Clermont Auvergne u središnjoj Francuskoj tražili su gene otporne na antibiotike iz bakterija pronađenih u uzorcima oblaka. Uzorci su uzeti iz stanice za istraživanje atmosfere smještene 1465 metara iznad razine mora na vrhu Puy de Dome, uspavanog vulkana u središnjoj Francuskoj između rujna 2019. i listopada 2021. godine.

Jesu li opasne za ljude?

 

Analiza izvučene magle otkrila je da sadrži između 330 i više od 30.000 bakterija po mililitru vode u oblaku, što je prosječno oko 8.000 bakterija po mililitru. Također su identificirali 29 podtipova gena otpornih na antibiotike u bakterijama. Otpornost na lijekove javlja se kada su bakterije izložene antibioticima i razvijaju imunitet na njih tijekom generacija. Zdravstvene vlasti opetovano su upozoravale da ove prilagodbe postaju ono što je studija opisala kao “veliki sanitarni problem u cijelom svijetu”, otežavajući, u nekim slučajevima nemogućim, liječenje određenih bakterijskih infekcija jer uporaba antibiotika nastavlja rasti u zdravstvu i poljoprivredi. Studija nije ponudila zaključke o mogućim zdravstvenim učincima širenja bakterija otpornih na antibiotike u atmosferi – procjenjujući da bi samo 5 posto do 50 posto organizama moglo biti živo i potencijalno aktivno.

 

Ali Rossi je sugerirao da su rizici vjerojatno niski. “Atmosfera je vrlo stresna za bakterije, a većina onih koje smo pronašli bile su bakterije iz okoliša”, za koje je manje vjerojatno da će biti štetne za ljude, objasnio je. “Dakle, ljudi se ne bi trebali bojati ići u šetnju po kiši, ali nije jasno hoće li se ti geni prenijeti na druge bakterije”, dodao je Rossi. Međutim, praćenje atmosfere moglo bi pomoći u određivanju izvora bakterija otpornih na lijekove – slično testovima otpadnih voda za COVID-19 i druge patogene – kako bi se ograničilo njihovo širenje”, rekao je.