Prije se ovo područje, poznato kao Panonska nizina, smatralo zaleđem koje se nije koristilo za naselja iz brončanog doba.
Satelitski snimci otkrili su mrežu od više od 100 struktura iz brončanog doba skrivenih u srpskim ravnicama. Arheolozi su prvi put primijetili ostatke ovih više od 3.000 godina starih naselja 2015. godine prilikom pregledavanja Google Earth fotografija 150 kilometara divljine duž rijeke Tise u Srbiji, prema studiji objavljenoj 10. studenoga u časopisu PLOS One.
“Vidjeli smo tragove više od 100 naselja iz kasnog brončanog doba”, rekao je autor studije Barry Molloy, docent arheologije na Sveučilištu College Dublin, za Live Science. “Ono što je fascinantno kod ovih [lokaliteta] je da smo ne samo prepoznali njihovo prisustvo na tim slikama, već i izmjerili njihovu veličinu i, za mnoga, kako su ljudi organizirali raspored unutar svojih naselja.”
“U europskoj arheologiji brončanog doba prilično je jedinstveno dobiti ovu razinu detalja za toliko naselja na tako specifičnom području”, naglašava još.
Naselja su blizu jedna drugima
Prije se ovo područje, poznato kao Panonska nizina, smatralo zaleđem koje se nije koristilo za naselja iz brončanog doba. No, sada istraživači vjeruju da je ovo samo jedan primjer mnogih naselja diljem Europe koja su dio opsežne trgovačke mreže iz tog vremena.
Osim analize satelitskih slika, istraživači su za novu studiju posjetili mjesto malim avionom i osobno te pronašli tragove desetaka struktura “sakrivenih usred bijela dana”, prema časopisu Science.
Većina naselja izgrađena je blizu jedno drugoga, slično današnjim susjedstvima, sugerirajući da su stanovnici “izabrali živjeti vrlo blizu” u onome što je Molloy opisao kao “složeno i dobro organizirano društvo”.
“Pale zemljane mrlje ne prate nikakve specifične orijentacije, ali ravnomjerno su raspoređene, leže nekoliko desetaka metara jedna od druge”, rekao je Molloy. “Iako moramo iskopati da bismo potvrdili detalje, naša sumnja je da su to bila mjesta gdje su živjele proširene obitelji”, naglašava još.
Što su pronašli
Zbog dugogodišnjeg oranja zemlje od strane poljoprivrednika, konture mnogih naselja bile su gotovo nevidljiva s tla. Međutim, arheolozi su pronašli ostatke nekoliko zidova i rovova, koji su možda korišteni kao bedemi radi zaštite naselja, prema studiji.
“Nažalost, oni ostaju vidljivi samo na zračnim slikama jer su ispunjeni i orani tijekom stoljeća poljoprivrede, uključujući intenzivno oranje tijekom 20. stoljeća”, rekao je Molloy. “Drveni palisad ili zid mogao je trčati oko vrha bedema, kako vidimo na drugim mjestima u regiji.”
Postoje neki tragovi koji sugeriraju zašto bi naselje bilo tako snažno utvrđeno. Na temelju otkrića glinenih kola i oružja na grobljima blizu nekih od naselja, vjerojatno je da su stanovnici “bili upoznati s ratovanjem” – ne međusobno, već s vanjskim svijetom, prema znanosti.
Misterij
Istraživači su također otkrili “velike količine” artefakata, uključujući mljevene kamenje za preradu žitarica, krhotine keramike i komadiće bronze, uključujući iglu za pričvršćivanje odjeće. Radiokarbonsko datiranje kostiju životinja rasutih po mjestu potvrdilo je starost naselja, rekao je Molloy.
“Bilo bi naseljeno od 1600. do 1200. pr. Kr.”, rekao je Molloy. “Povremeno smo pronašli komadiće izgorenog blata, što ukazuje da su strukture ovdje bile oštećene požarom. Blato je bila zemlja nanesena na zidove tankih štapova – pletera – kako bi se izrađivali objekti poput kuća u prošlosti.”
Međutim, arheolozi nisu sigurni što je uzrokovalo napuštanje naselja oko 1200. pr. Kr. “To ostaje malo misterij za sada”, rekao je. “Moguće je da su postali pokretniji i kretali se po krajoliku na manje ograničen način.”