Prirodni fenomen koji su dužnosnici UN-a nazvali ‘jednim od najzastrašujućih prirodnih spektakala’ postat će sve učestaliji, s povećanjem od ‘do 25 posto’ koje se sada povezuje s ljudskim faktorima.
Iako su pješčane i prašnjave oluje uglavnom sezonske, tvrdi se da ih oko četvrtine uzrokuju faktori poput klimatskih promjena, suša i lošeg upravljanja zemljištem. Konvencija Ujedinjenih naroda o borbi protiv dezertifikacije (UNCCD) trenutno se održava u Samarkandu, Uzbekistan, gdje se raspravljalo o ovom fenomenu.
Novo izvješće UNCCD-a, objavljeno ovaj tjedan, navodi: “Svake godine, dvije milijarde tona pijeska i prašine, jednake težine 350 velikih piramida u Gizi, ulazi u atmosferu; UNCCD stručnjaci povezuju više od 25 posto tog problema s ljudskim aktivnostima.”
Ibrahim Thiaw, izvršni tajnik UNCCD-a, izjavio je: “Pogled na tamne oblake pijeska i prašine koji gutaju sve što im se nađe na putu i pretvaraju dan u noć jedan je od najzastrašujućih prirodnih spektakala. To je skupi događaj koji donosi pustoš svugdje, od sjeverne i središnje Azije do subsaharske Afrike. Pješčane i prašnjave oluje predstavljaju ogroman izazov za postizanje održivog razvoja. Međutim, baš kao što ljudske aktivnosti pogoršavaju ove oluje, isto tako ih možemo smanjiti ljudskim djelovanjem.”
Sve su češće
Pješčane i prašnjave oluje u porastu su, a iako mogu biti korisne za obogaćivanje kopnenih i morskih ekosustava, predstavljaju i niz opasnosti za ljudsko zdravlje, sredstva za život i okoliš. Statistika Nacionalne uprave za oceane i atmosferu (NOAA) ukazuje da je samo u SAD-u u razdoblju od 2007. do 2017. godine od vjetrom nošene prašine uzrokovale smrt 232 osobe.
Feras Ziadat, tehnički službenik Organizacije UN-a za hranu i poljoprivredu (FAO) te predsjedatelj Koalicije UN-a za borbu protiv pješčanih i prašnjavih oluja, dodao je: “Pješčane i prašnjave oluje postale su sve češće i ozbiljnije, s važnim prekograničnim utjecajima koji utječu na različite aspekte okoliša, klime, zdravlja, poljoprivrede, sredstava za život i socioekonomskog blagostanja pojedinaca. Kumulativni utjecaji pješčanih i prašnjavih oluja mogu biti značajni.
U područjima izvora, oštećuju usjeve, utječu na stoku i ogoljuju gornji sloj tla. U područjima taloženja atmosferska prašina, posebno u kombinaciji s lokalnim industrijskim onečišćenjem, može uzrokovati ili pogoršati zdravstvene probleme poput bolesti dišnog sustava. Komunikacije, proizvodnja električne energije, transport i opskrbni lanci također mogu biti poremećeni zbog smanjene vidljivosti i mehaničkih kvarova uzrokovanih prašinom.”