U srednjem vijeku je bilo teško doći do pergamenta, pa se nakon brisanja rukopisa papir često ponovno koristio.
Otkriveno je nogo poglavlje u Bibliji. Takozvano Skriveno poglavlje biblijskog teksta za koje se kaže da datira od prije 1750 godina, protumačio je jedan austrijski znanstvenik, prema studiji objavljenoj prošlog mjeseca u časopisu New Testament Studies. Grigory Kessel, medievist s Austrijske akademije znanosti, upotrijebio je ultraljubičastu fotografiju kako bi analizirao sirijski prijevod Matejeva poglavlja 11 i 12 ispod tri sloja teksta u rukopisu. “Tradicija sirijskog kršćanstva poznaje nekoliko prijevoda Starog i Novog zavjeta”, rekao je Kessel u izjavi. “Donedavno se znalo da samo dva rukopisa sadrže starosirijski prijevod evanđelja.”
U srednjem vijeku je bilo teško doći do pergamenta, pa se nakon brisanja rukopisa papir često ponovno koristio. Čini se da je to slučaj s pisarom u Palestini, koji je navodno izbrisao rukopis ispisan sirijskim tekstom prije otprilike 1300 godina, prenosi Phys.org. Sumnja se da tekst potječe iz 3. stoljeća prije nego što je prepisan u 6. stoljeću. Istraživači kažu da su znanstvenici već bili svjesni rukopisa 1953. godine, a ponovno je otkriven 2010. prije nego što je digitaliziran 2020. godine.
Što se u njemu nalazi?
Slike prirodnog svjetla i UV zračenja dodane su u Digitalnu vatikansku knjižnicu. Od dva rukopisa za koja se zna da sadrže starosirijski prijevod evanđelja, jedan se čuva u Britanskoj knjižnici u Londonu, a drugi u samostanu svete Katarine na planini Sinaj, najstarijem samostanu na svijetu koji kontinuirano djeluje. Treći je nedavno identificiran putem projekta Sinai Palimpsests za korištenje slika za vraćanje izbrisanih tekstova iz rukopisa u knjižnici sv. Katarine. Kesselovo otkriće se naziva “četvrti tekstualni svjedok”.
Poglavlje 12, stih 1 glasi: “U ono vrijeme prolazio je Isus kroz žitna polja u subotu; a njegovi su učenici ogladnjeli i počeli brati klasje i jesti,” novopronađeni sirijski prijevod kaže, “[…] počeli su brati klasje, trljati ih rukama i jesti.” Claudia Rapp, ravnateljica Instituta za srednjovjekovna istraživanja Austrijske akademije znanosti, pohvalila je Kesselova otkrića u izjavi.
“Grigory Kessel je došao do velikog otkrića zahvaljujući svom dubokom poznavanju starih sirijskih tekstova i karakteristika pisma”, rekao je Rapp. Nastavila je: “Ovo otkriće dokazuje koliko produktivna i važna može biti međuigra između modernih digitalnih tehnologija i temeljnih istraživanja kada se radi o srednjovjekovnim rukopisima.”